Serbo-Croatian

Od 22. maja do 12. juna, prosvetari Rumunije suprotstavili su se vladi u tronedeljnom štrajku, uglavnom zbog niskih plata. Ovaj štrajk predstavljao je vrlo visok nivo borbenosti rumunske radničke klase. On je protresao vladu do temelja, naterao je da dâ velike ustupke, i podigao svest miliona radnika, otkrivajući moć radničke klase kada deluje borbeno i ujedinjeno.

Neke feministkinje tvrde da bi termin i pojam „prostitucije“ trebalo napustiti i zamijeniti pojmom „seksualni rad“. Drugim riječima, prostituciju treba tretirati kao svaki drugi oblik rada i kao takvu priznati. Prema feminističkoj aktivistkinji Morgan Mertej (između ostalih), prostitucija bi čak bila oruđe u borbi protiv kapitalizma i za emancipaciju žena. U ovom članku namjeravamo da odgovorimo na ove ideje sa marksističke tačke gledišta.

Prvi krug predsjedničkih izbora u Turskoj nije rezultirao jasnim pobjednikom. Aktuelni predsjednik Erdoan iz AKP-a (sa 49,3 posto glasova) po prvi put će biti primoran u drugi krug. Njegov rival će biti Kemal Kiličdaroglu iz CHP-a, Republikanske narodne partije. Ovi izbori su bili teška bitka za AKP, koja vlada Turskom već 20 godina, a Erdoan ipak nije smijenjen.

Prije 50 godina, Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država donio je svoju čuvenu presudu Ro protiv Vejda, osiguravajući pravo na abortus ženama u Americi. Danas se ta ista prava ukidaju. Borba za okončanje ugnjetavanja žena mora biti borba za socijalističku revoluciju.

U maju 2022, izvršni direktor Blekroka izjavio je da je „ruska invazija na Ukrajinu okončala globalizaciju koju smo imali priliku iskusiti u posljednje tri decenije“. On nesumnjivo ima pravo. Rat u Ukrajini doveo je do vrhunca sukob koji se već neko vrijeme sprema između velikih sila.

Od već loše, situacije je postala još gora na svetskom tržištu finansija. Nakon tri propale banke u SAD i jednoj u Švajcarskoj, tržište traži sledeću slabu kariku.

Jučerašnje masovne demonstracije (23. mart prim. prev.) u Francuskoj dovele su borbu protiv Makrona do novih razina. U poslednja dva meseca pokret (podstaknut novim napadom na penzije) jača. Vladini zvaničnici su se nadali da će se sve vratiti u normalu do vikenda, računajući da će pokret nestati nakon demonstracija u četvrtak. Pogrešili su. 23. marta je 3,5 miliona radnika i mladih preplavilo ulice većine gradova u Francuskoj, pošto su štrajkovi i protesti poprimali izrazito borbenije raspoloženje.

Invazija na Irak predvođena od strane SAD počela je prije dvadeset godina. Dvije decenije kasnije, ovu državu su rasparčali rat, sektaštvo i fundamentalizam. Da bismo okončali užas i varvarstvo imperijalizma, moramo se boriti za revoluciju i zbaciti kapitalizam.

Politički stav o Kosovu unutar Srbije, i šire na prostoru bivše Jugoslavije, se često zasniva na mitologiji i predrasudama srpskog nacionalizma. Društveni sukobi između Srba i Albanaca i političke prepirke oko međunarodnog pravnog statusa ove teritorije se vide kao nastavak viševekovnog religijsko-etničkog sukoba, dok se Albanci tretiraju kao uljezi na „svetoj srpskoj zemlji“. Za razliku od metafizičkih i neistorijskih pristupa, marksisti korene današnjeg „Kosovskog pitanja“ traže u modernom dobu, tj. u devetnaestom i početku dvadesetog veka kada su se formirale balkanske nacije i nacionalne države. Etnički sastav i linije razdvajanja između Srba i Albanaca na ovom prostoru uslovljeni

...

U Njemačkoj se u ponedjeljak (27. mart prim.prev.) nije okretao nijedan točak, jer je zemlju potresao najveći štrajk u posljednjih 30 godina. Ovaj 'mega-štrajk', koji su organizovala dva najveća sindikata u zemlji, doveo je njemački transportni sistem do potpunog zastoja. Trenutni talas štrajkova u Njemačkoj raste već nekoliko mjeseci, a radnici su kao rezultat dobili značajne ustupke. Štrajk u ponedjeljak predstavljao je prekretnicu koja bi mogla pripremiti put za intenziviranje klasne borbe u onome što je dugi niz godina predstavljalo stub stabilnosti evropskog kapitalizma.

„Ljevici je potreban novi narativ. Takva je ideja koja je danas zahvatila umove mnogih na ljevici širom svijeta, dok se pokušavaju izgraditi alternative dominantnim, buržoaskim partijama. Šta je suština ove ideje? Može li na bilo koji način pomoći da radnička klasa napreduje? Kao što Jola Kipčak objašnjava u ovom članku, prvi put objavljenom u 34. broju časopisa U odbranu marksizma, igra riječima nije zamjena za klasnu borbu. Kliknite ovdje da biste se pretplatili i dobili najnovije izdanje časopisa U odbranu marksizma.

Od 28. februara, grčko društvo potresa najsmrtonosnija željeznička nesreća u istoriji zemlje, i jedna od najgorih u evropskoj i svjetskoj istoriji. Ovaj užasan događaj, koji je proizašao iz nemara vlade i privatnih željezničkih operatera, izazvao je ogroman izliv bijesa i protesta, kao i štrajkove željezničara i radnika drugih sektora. Osmog marta je održan 24-časovni opšti štrajk javnog sektora. Tragedija je dodatno pojačala klasnu borbu u Grčkoj, koja već bukti.

Prva godišnjica ruske vojne invazije na Ukrajinu je za nama. Putinov režim je u avanturu krenuo sa idejom da brza operacija dovede do velike političke pobjede, ali se pretvorila u dugotrajni i iscrpljujući rat koji bi mogao dovesti u pitanje postojanje režima.

Zajedno sa bankarima i kapitalistima, stanodavci se posebno preziru. Oni se smatraju pohlepnim špekulantima, vlasnicima koji maksimalno crpe stanarinu, koji u najranijoj prilici podižu kirije i kupe kajmak sa djela viška vrijednosti stvorene od strane radničke klase. Jasno je zašto prezir prema njima raste. Samo u Britaniji, stanarina i troškovi stanovanja čine pola – a nekad i više raspoloživog dohotka radnih ljudi, za koje je to postao nepodnošljiv teret, posebno za one koji žive u glavnom gradu.

Krajem januara, internacionalno vođstvo Internacionalne marksističke tendencije (IMT) sastalo se u Italiji. Ovo je bio prvi sastanak uživo ovog vodećeg organa nakon tri godine, pošto se poslednji održao u januaru 2020, tačno u momentu kada se COVID-19 počeo širiti po svetu. Konačno, drugovi i drugarice sa svih kontinenata - 27 zemalja ukupno – sastali su se da uče i diskutuju.

Rano ujutro u ponedeljak 06. februara snažan zemljotres pogodio je Bliski Istok, cepajući zemlju i rušeći zgrade. Sa magnitudom od 7.8, i epicentrom zapadno od Gazijantepa u turskoj regiji Anadolije, ovo je najsnažniji zemljotres koji je pogodio zemlju u savremeno doba. Sa jačinom od 130 atomskih bombi, osetio se čak do Grenlanda.

Nova studija internog istraživanja kompanije Ekson mobila (ExxonMobil) otkriva da je naftni gigant imao detaljna i tačna predviđanja uticaja fosilnih goriva na globalno zagrijavanje još 1970-ih. Pa ipak, kompanija je sve do posljednje decenije nastavila da umanjuje i baca sumnju na klimatske promjene za koje je odgovoran čovjek. Laži i obmane magnata fosilnih goriva nikoga neće iznenaditi, ali ova studija otkriva istinsku dubinu cinizma koji je kapitalistička klasaspremna da uradi u odbrani zločina koje čine radi profita.