Serbo-Croatian

Širom Irana su izbili protesti nakon ubistva mlade kurdske djevojke Džine Mahse Amini od strane ozloglašene iranske moralne policije. Počevši od kurdskih oblasti Irana, protesti su se proširili na više od 30 gradova, uključujući one najveće u zemlji: Teheran, Mešhad, Isfahan, Karadž, Tabriz i takozvani sveti grad Kom. Ono što je počelo kao reakcija na policijsku brutalnost brzo se pretvorilo u bijes protiv režima u cjelini.

Ono što se opisuje kao „najdešnja vlada od Drugog svetskog rata“ pobedila je na izborima u Italiji, gde su Fratelli d’Italia (Braća Italije), koju vodi Đorđa Meloni, zauzeli prvo mesta sa 26 posto glasova. Kako objasniti ovaj priliv glasova za stranku koja je 2018. osvojila mizernih 4,3 posto i zauzela samo 32 parlamentarne klupe i 18 senatorskih mesta? U ovom članku bavićemo se razlozima zašto se desila tako radikalna promena u italijanskoj politici kao i perspektivama za budućnost.

U posljednja 24 sata Rusija je dala niz važnih saopštenja u vezi sa ratom u Ukrajini: djelimična mobilizacija koja pogađa 300.000 ljudi, referendumi na teritorijama koje je okupirala Rusija u Ukrajini o njihovom pripajanju Rusiji, strože kazne za zločine vezane za nesluženje vojnog roka i upozorenje da će Rusija upotrijebiti „sva sredstva koja su joj na raspolaganju“ da zaštiti svoj teritorijalni integritet.

Usred uništenja života miliona Ukrajinaca kao posljedica ruske invazije, ukrajinski parlament gura naprijed najoštrije smanjenje prava radnika u istoriji zemlje. Skupština je 1. jula usvojila zakon #5371, kojim se, između ostalog, radna nedjelja povećava na 60 sati i dozvoljava šefovima sa manje od 250 zaposlenih da otpuštaju radnike u slučaju materijalne štete prouzrokovane vojnim akcijama ili zbog odsustva sa radnog mjesta u trajanju dužem od 4 mjeseca. Ovo je došlo ubrzo nakon nekoliko drugih zakona, koji su ograničili sindikalna prava, legalizovali ugovore bez radnog vremena i uklonili obavezu isplate plata radnicima mobilisanim u oružane snage.

U subotu (3. septembra), između 70.000 i 100.000 ljudi okupilo se na Vaclavskom trgu u Pragu, pozivajući na ostavku desničarske koalicione vlade premijera Petra Fiale; pored ostalih zahtjeva koji se suprotstavljaju povećanju troškova života i učešću Češke u proksi ratu NATO-a sa Rusijom.

Kriza u Ukrajini stvorila je savršenu inflatornu oluju. Rat, zapadne sankcije Rusiji, pandemija, protekcionizam i klimatske promjene razotkrivaju decenije niskih cijena roba u krizi koja će biti samo još dublja.

Dok ruska vojska nastavlja da granatira gradove Ukrajine, zapadna štampa i političari daju sve od sebe da prikriju ulogu zapadnog imperijalizma u ovoj katastrofi. Zapad ne samo da nije neutralan, nego je čak provocirao sukob iz svojih imperijalističkih razloga.

Prenosimo saopštenje naših drugova i drugarica iz ruske sekcije Internacionalne marksističke tendencije i simpatizera iz Ukrajine i Donbasa povodom priznavanja Donjecke i Luganske republike od strane Putinovog režima. Raskrinkavajući licemjerstvo Vladimira Putina koji Donbas koristi kao žeton u svojim manevrima sa zapadnim imperijalizmom, a radni narod Donbasa kao jeftinu radnu snagu za ruske kapitaliste, od prvog dana ruske invazije, Marksistička tendencija Rusije zastupa liniju prava naroda DNR i LNR na samoopredjeljenje.

U jeku ruske invazije i ukrajinske krize, javnost je zapljusnuta površnim liberalnim, i pseudo lijevim tumačenjima Putinovog režima i same Putinove ličnosti. S jedne strane Putinove metode se predstavljaju fašističkim, a Putin kao ličnost sa carskim ambicijama. Drugi pak u Putinu vide antiimperijalistu i čak zaštitnika sovjetskog socijalističkog nasljeđa. U nastavku objavljujemo tekst prvobitno objavljenog na 30. godišnjicu raspada Sovjetskog Saveza.Tekst prikazuje uspon Putina na vlast kao završetak stabilizacije ruskog kapitalizma i društva nakon kontrarevolucionarnog raspada zemlje.

Prva žrtva rata je istina. To je također slučaj sa ruskom intervencijom u Ukrajini. Marksisti moraju biti sposobni da presjeku maglu laži i ratne propagande i analiziraju prave razloge iza sukoba; što ga je uzrokovalo; i koji stvarni interesi leže iza izgovora i opravdanja različitih uključenih strana. Prije svega, to moramo činiti sa stajališta interesa svjetske radničke klase.

Kandidat Apruebro Dignidad, Gabrijel Borić pobijedio je na predsjedničkim izborima sa 56% glasova. U apsolutnim brojevima, ovo je rekordna većina, sa oko 4,6 miliona glasova za Borića, što ga stavlja za skoro milion glasova ispred pro-Pinočetovog kandidata Huana Antonija Kasta, koji je dobio 44%.

Poslije jednogodišnje bitke, indijski farmeri su konačno pobijedili desničarsku Modijevu vladu i njene kapitalističke gospodare, primoravajući ih da ukinu njihova tri reakcionarna zakona o poljoprivredi. Ovo je velika pobjeda poljoprivrednika koja je ostvarena hrabrom i upornom borbom koja konstantno traje od septembra 2020. godine.

U proteklih nekoliko dana, masovno izbijanje tornada u SAD dovelo je do niza smrtnih slučajeva na radnim mjestima, zbog odbijanja rukovodećih da preduzmu čak i minimalne mjere kako bi njihovi radnici bili sigurni. Tragedije poput ovih predstavljaju korporativno ubistvo. One razotkrivaju okorjelost svojstvenu kapitalizmu koji svakodnevno žrtvuje živote radnika na oltaru profita.

Prethodnih dana u Grčkoj se desio talas brutalnih napada fašista na levičarske organizacije. Ovo je najintenzivnije nasilje od 2013, kada je ubistvo repera Pavlosa Fisasa pokrenulo masovni antifašistički pokret i kada se vlada obračunala sa neonacističkom partijom Zlatna zora. To je kulminiralo u zabranjivanju te partije u 2020. godini.

Kriza na poljsko-beloruskoj granici i dalje eskalira. Oko 4000 izbeglica je 8. novembra stiglo u okolinu Kužnjice, gde su pokušali da pređu graničnu ogradu. Poljski graničari su ispalili suzavac na njih. Broj izbeglica na granici raste svakim danom. Poljski državni aparat već je poslao velik broj graničara, vojnika, policajaca, pa čak i anti-terorističkih jedinica. Neke od ekstremno nacionalističkih grupa počele su i same dobrovoljno da sprovode patroliranje granicom. Barem petoro ljudi je umrlo od hladnoće u „ničijoj zemlji“ između dve države.

U posljednja dva mjeseca, režim Komunističke partije Kine (KPK) poduzeo je drastične mjere koje su šokirale društvo i pokrenule masovne rasprave. Država je sankcionisala brojne velike privatne korporacije, uvodeći propise širokih razmjera o industriji zabave. Razlog koji se krije iza ovih mjera sablasno je sažela opskurna objava na blogu koji su promovisali svi glavni državni mediji, objavljujući da “svi mogu osjetiti da je u toku duboka transformacija!” No, vodi li država KPK zapravo društvenu transformaciju? Ili su ove mjere

...