Serbo-Croatian

Kriza u Ukrajini stvorila je savršenu inflatornu oluju. Rat, zapadne sankcije Rusiji, pandemija, protekcionizam i klimatske promjene razotkrivaju decenije niskih cijena roba u krizi koja će biti samo još dublja.

Dok ruska vojska nastavlja da granatira gradove Ukrajine, zapadna štampa i političari daju sve od sebe da prikriju ulogu zapadnog imperijalizma u ovoj katastrofi. Zapad ne samo da nije neutralan, nego je čak provocirao sukob iz svojih imperijalističkih razloga.

Prenosimo saopštenje naših drugova i drugarica iz ruske sekcije Internacionalne marksističke tendencije i simpatizera iz Ukrajine i Donbasa povodom priznavanja Donjecke i Luganske republike od strane Putinovog režima. Raskrinkavajući licemjerstvo Vladimira Putina koji Donbas koristi kao žeton u svojim manevrima sa zapadnim imperijalizmom, a radni narod Donbasa kao jeftinu radnu snagu za ruske kapitaliste, od prvog dana ruske invazije, Marksistička tendencija Rusije zastupa liniju prava naroda DNR i LNR na samoopredjeljenje.

U jeku ruske invazije i ukrajinske krize, javnost je zapljusnuta površnim liberalnim, i pseudo lijevim tumačenjima Putinovog režima i same Putinove ličnosti. S jedne strane Putinove metode se predstavljaju fašističkim, a Putin kao ličnost sa carskim ambicijama. Drugi pak u Putinu vide antiimperijalistu i čak zaštitnika sovjetskog socijalističkog nasljeđa. U nastavku objavljujemo tekst prvobitno objavljenog na 30. godišnjicu raspada Sovjetskog Saveza.Tekst prikazuje uspon Putina na vlast kao završetak stabilizacije ruskog kapitalizma i društva nakon kontrarevolucionarnog raspada zemlje.

Prva žrtva rata je istina. To je također slučaj sa ruskom intervencijom u Ukrajini. Marksisti moraju biti sposobni da presjeku maglu laži i ratne propagande i analiziraju prave razloge iza sukoba; što ga je uzrokovalo; i koji stvarni interesi leže iza izgovora i opravdanja različitih uključenih strana. Prije svega, to moramo činiti sa stajališta interesa svjetske radničke klase.

Kandidat Apruebro Dignidad, Gabrijel Borić pobijedio je na predsjedničkim izborima sa 56% glasova. U apsolutnim brojevima, ovo je rekordna većina, sa oko 4,6 miliona glasova za Borića, što ga stavlja za skoro milion glasova ispred pro-Pinočetovog kandidata Huana Antonija Kasta, koji je dobio 44%.

Poslije jednogodišnje bitke, indijski farmeri su konačno pobijedili desničarsku Modijevu vladu i njene kapitalističke gospodare, primoravajući ih da ukinu njihova tri reakcionarna zakona o poljoprivredi. Ovo je velika pobjeda poljoprivrednika koja je ostvarena hrabrom i upornom borbom koja konstantno traje od septembra 2020. godine.

U proteklih nekoliko dana, masovno izbijanje tornada u SAD dovelo je do niza smrtnih slučajeva na radnim mjestima, zbog odbijanja rukovodećih da preduzmu čak i minimalne mjere kako bi njihovi radnici bili sigurni. Tragedije poput ovih predstavljaju korporativno ubistvo. One razotkrivaju okorjelost svojstvenu kapitalizmu koji svakodnevno žrtvuje živote radnika na oltaru profita.

Prethodnih dana u Grčkoj se desio talas brutalnih napada fašista na levičarske organizacije. Ovo je najintenzivnije nasilje od 2013, kada je ubistvo repera Pavlosa Fisasa pokrenulo masovni antifašistički pokret i kada se vlada obračunala sa neonacističkom partijom Zlatna zora. To je kulminiralo u zabranjivanju te partije u 2020. godini.

Kriza na poljsko-beloruskoj granici i dalje eskalira. Oko 4000 izbeglica je 8. novembra stiglo u okolinu Kužnjice, gde su pokušali da pređu graničnu ogradu. Poljski graničari su ispalili suzavac na njih. Broj izbeglica na granici raste svakim danom. Poljski državni aparat već je poslao velik broj graničara, vojnika, policajaca, pa čak i anti-terorističkih jedinica. Neke od ekstremno nacionalističkih grupa počele su i same dobrovoljno da sprovode patroliranje granicom. Barem petoro ljudi je umrlo od hladnoće u „ničijoj zemlji“ između dve države.

U posljednja dva mjeseca, režim Komunističke partije Kine (KPK) poduzeo je drastične mjere koje su šokirale društvo i pokrenule masovne rasprave. Država je sankcionisala brojne velike privatne korporacije, uvodeći propise širokih razmjera o industriji zabave. Razlog koji se krije iza ovih mjera sablasno je sažela opskurna objava na blogu koji su promovisali svi glavni državni mediji, objavljujući da “svi mogu osjetiti da je u toku duboka transformacija!” No, vodi li država KPK zapravo društvenu transformaciju? Ili su ove mjere

...

Ove godine se navršava 500 godina od zarobljavanja Kvatemoka (posljednjeg astečkog vladara) 13. avgusta 1521. od strane španskih osvajača, događaja koji je označio datum pada Meksika-Tenočtitlana. Ovaj pad je predstavljao veoma važnu fazu u procesu razvoja kapitalizma i njegovog svjetskog uspona do dominacije. To je bila jedna od polaznih tačaka kapitalističke globalizacije. Ona je predstavljala sukob između dva načina proizvodnje: kapitalizma u njegovoj ranoj fazi razvoja i načina proizvodnje srednjoameričkog svijeta, sa svojim osobenostima.

Kina otkriva da u kapitalizmu svaki uspon završava u neizbježnom padu. Predstojeći kolaps investitora u nekretnine Evergrande, koji se bori sa dugovima od više od 300 milijardi dolara, podsjeća na krizu drugorazrednih hipotekarnih kredita. Kineska vlada se suočava sa istim dilemama kao i SAD prije više od jedne decenije, dok gleda u ponor kapitalističke krize.

Proteklih mjeseci svjetska ekonomija kretala se prema stanju rasula. Prodavnice su ostajale bez robe, benzinske pumpe bez goriva, cijene energenata su skočile, a glavne zapadne luke su postale potpuno zakrčene gomilom brodova koji čekaju u redovima, nekada čak i nedjeljama prije istovaranja. Baš kada nam je rečeno da je Kovid-kriza završena i da se život vraća u normalu, svjetsko tržište prolazi kroz seriju kriza.

Ako i jedan kompozitor zaslužuje da ga se zove revolucionarom, onda je to Betoven. Riječ je o vjerovatno o najvećoj revoluciji u modernoj muzici koju je on izveo kao pojedinac, mijenjajući način na koji se muzika komponovala i slušala. Njegova muzika ne smiruje nego šokira i uznemirava. Pišući 2006. godine, Alan Vuds opisuje kako jesvijet u kojem je Betoven bio rođen bio svijet u previranju, svijet u tranziciji, svijet ratova, revolucija i kontra-revolucija: svijet poput našeg.

Svetska muzika i klasna borba za demokratska prava izgubile su bitnu figuru, Mikisa Teodorakisa, voljenog kompozitora grčkog naroda. Mikis Teodorakis posvetio je svoj život muzičkom preporodu posleratne Grčke. Njegove muzičke kompozicije kombinovale su izuzetnu umetničku sposobnost zajedno sa izvanrednim izražavanjem raspoloženja grčke radničke klase, njenih aspiracija i borbi protiv siromaštva i represije.